novogradnja

Home / novogradnja/Poslovne vijesti / Komora inženjera građevinarstva traži detaljne upute za obnovu zgrada nakon potresa

Komora inženjera građevinarstva traži detaljne upute za obnovu zgrada nakon potresa

Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) traži od resornog ministarstva detaljna tumačenja i upute vezane uz postupke obnove objekata oštećenih u potresu u razdoblju do donošenja zakona o obnovi, a napravili su i troškovnik za tri načina obnove, od kojih smatraju da je najadekvatniji onaj koji iznosi od 7 do 8 milijardi eura.

Inženjeri okupljeni u Komori smatraju da obnovu nakon potresa u Zagrebu nije moguće brzo i učinkovito provesti po postojećoj zakonskoj regulativi te apeliraju na Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja da donese tumačenja i detaljne upute za međurazdoblje do donošenja zakona.

Ističu da je odgađanje donošenja zakona o obnovi za jesen otvorilo međurazdoblje u kojem će privatni investitori krenuti s obnovom. U tom međurazdoblju za sve građevinske radove vrijedit će postojeći zakoni, koji nisu prilagođeni potrebama obnove od potresa, pa se inženjerima građevinarstva već kod projektiranja otvara cijeli niz nejasnoća. Kako navode, nema jasnog zakonskog okvira na temelju kojeg mogu raditi.

Projektanti neće izrađivati projekte sanacije kojima će se javne zgrade vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole prema važećem Zakonu o gradnji, jer neće na sebe preuzeti odgovornost i stavljati potpis da su seizmički sigurne zgrade koje to nisu”, doznaje se u Komori. Cilj Komore je, napominju, zaštititi ovlaštene inženjere od nametanja odgovornosti i preuzimanja rizika bez zakonskog uporišta.

Kako pojašnjavaju u Komori, prema Zakonu o gradnji, u slučaju oštećenja zbog prirodne nepogode građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena. No, za inženjere građevinarstva vraćanje zgrada tek u prvobitno stanje nije zadovoljavajuće budući da kod eventualnog novog potresa takve zgrade nisu sigurne.

Budući da su u Zagrebu najviše oštećene stare zgrade u centru grada (ukupno je u potresu oko 24.000 teže oštećenih građevina), a vlasnici tih zgrada nisu imali nikakvu zakonsku obvezu seizmičke provjere ili ojačanja takvih građevina, inženjeri predlažu da se ubuduće izdaje svojevrsna seizmička iskaznica, koja bi pokazivala koliku zgrada ima seizmičku otpornost na potres.

Naše sugestije i upozorenja nisu uspjela utjecati na donošenje zakonske regulative koja bi bar klasificirala takve građevine i korisnicima dala jasnu informaciju o seizmičkoj otpornosti građevine koju ljudi kupuju ili koriste”, naglašavaju u Komori.

Zagreb, nadalje, nije imao niti jasnu proceduru što i kako raditi u slučaju potresa, no inženjeri su ipak odradili lavovski posao i na samom početku nakon potresa i sada budući da nas je svakodnevno od 150 do 500 na terenu, ističu iz Komore.

Ovakve se stvari ne mogu temeljiti na volontiranju i dobroj volji, to je trebalo zakonski urediti, no potres je sve zatekao nespremne”, upozoravaju.

Ujedno, inženjeri okupljeni u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva napravili su tri solucije troškova obnove zgrada nakon potresa u Zagrebu.

U prvoj, koju ne preporučuju jer bi ih potres opet mogao uništiti, riječ je o vraćanju u prvobitno stanje objekata, a obnova bi za spomenutih oko 24.000 objekata stajala od dvije do tri milijarde eura.

U drugoj, napravljenoj prema iznimno rigoroznim standardima EU, obnova bi stajala od 18 do 19 milijardi eura. Zbog njezine skupoće, inženjeri predlažu tzv. “treći put” – podizanje otpornosti građevina na potres na sigurnu razinu, a da se pritom ne moraju ispuniti zahtjevi EU propsia – Eurocode 8, što bi stajalo od 7 do 8 milijardi eura.

N.H.

foto: fb/tw