Mađarska dala ponudu za kupnju 25 posto udjela u hrvatskom LNG terminalu

Mađarska vlada dala je ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu koji će se graditi u Hrvatskoj, potvrdio je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto novinarima, poručivši i da je Mađarskoj interes da joj se ponudi plin po konkurentnoj cijeni te da neće kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje.

Szijarto, koji je s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem razgovarao na marginama summita Kina + 17 zemalja srednje i istočne Europe, izjavio je da je za središnju Europu ključna diversifikacija opskrbe plinom.

Također, rekao je da je strateški interes Mađarske da se taj terminal izgradi i da se joj ponudi plin po konkurentnoj cijeni. Dodao je da su odluka i planovi za terminal doneseni, no da nema napretka u implementaciji tog terminala.

Ujedno, kazao je da Hrvatska “još nije dala jasan odgovor” o tome, jer odluku o mađarskoj ponudi želi donijeti istodobno kad se ugovore količine plina za isporuku.

Ulaganje u taj terminal Szijjarto je ocijenio strateškim pitanjem, no ustvrdio je i da “zasigurno nećemo kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje”. Naveo je i da će se pregovori nastaviti.

Ćorić je u ponedjeljak potvrdio da je primio pismo namjere Mađarske za kupnju 25 posto udjela u LNG-u Hrvatska, kazavši kako smatra da bi interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao pratiti i interes za zakup kapaciteta LNG terminala na Krku. 

“Prije nekoliko tjedana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poslao je pismo namjere u ime Republike Mađarske. Mađarska strana zainteresirana je za kupnju 25 posto plus jedne dionice u LNG terminalu”, rekao je Ćorić odgovarajući na pitanja novinara poslije konferencije za novinare Hrvatske elektroprivrede (HEP) o ciklusu investicija u sunčane elektrane.

Tada je kazao i da se će razgovori s mađarskom stranom nastaviti tijekom summita u Dubrovniku. Naveo je pritom da su potrebe Mađarske za plinom znatno veće od hrvatskih, a s obzirom da je mađarska potrošnja plina godišnje između devet i deset milijardi prostornih metara, u odnosu na hrvatskih 2,6 odnosno 2,7 milijardi prostornih metara.

“Mene osobno ne čudi ovaj interes Republike Mađarske. Međutim, interes za ulazak u vlasničku strukturu trebao bi pratiti i interes za zakup. To je upravo ono o čemu ću razgovarati s mađarskim kolegom tijekom druge polovine ovog tjedna, ali vjerujem i u narednim tjednima i mjesecima”, rekao je.

Potvrdno je odgovorio na pitanje novinara jesu li ostvareni kontakti i s drugim državama. “Nama se po pitanju zakupa, odnosno ulaska u vlasničku strukturu potencijalnih partnera, ne žuri, zato što je financijska konstrukcija za izgradnju terminala zaokružena”, rekao je.

Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku procjenjuje se na 234 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

T.R./hina

foto: politico.eu