Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Marić: Ispunjavanje mjerila za uvođenje eura teče prema planu

Marić: Ispunjavanje mjerila za uvođenje eura teče prema planu

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da ispunjavanje mjerila vezanih uz obveze Hrvatske preuzete nakon ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II teče prema planu te najavio da će na sjednici Vlada ovoga tjedna donijeti smjernice za limite proračuna u iduće tri godine.

Nema nekih kašnjenja, dapače, idemo čak i malo brže”, rekao je Marić u izjavi nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, dodavši da je jako važno da Hrvatska ispuni kriterija konvergencije, odnosno maastriške kriterije.

Ulaskom u ERM II Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

Na ovotjednoj sjednici Vlade, između ostaloga, ići ćemo dalje u našem proračunskom procesu, po fazama kako je predviđeno Zakonom o državnom proračunu, pa bi Vlada trebala donijeti smjernice odnosno limite proračuna za iduće tri godine, koji će biti u potpunosti na tragu onoga što smo si zacrtali i u programu konvergencije”, naveo je Marić, podsjetivši da je u komunikaciji s Europskom komisijom u okviru Europskog semestra taj program pozitivno ocijenjen.

“Smatramo da ćemo po tom pitanju biti u potpunosti usklađeni s kriterijima i ispuniti sve što se od nas očekuje, ne samo zbog uvođenja eura nego jer smo kao zemlja naučili koliko je važno imati održive javne financije”, istaknuo je. 

Podsjetio je da je, nakon što je Vlada u četiri prethodne godine smanjila udjel javnog duga u BDP-u za gotovo 12 postotni bodova, pandemija Covida izazvala jednokratni značajni efekt na gospodarstvo i proračun te umjesto da se ostvari pad udjela javnog duga ispod 70 posto BDP-a ove godine, on je narastao na 88,7 posto BDP-a.

S proračunom za ovu godinu, kazao je Marić, ove godine udjel javnog duga u BDP-u ponovno vraća u silaznu putanju, a taj će se trend nastaviti i u idućem trogodišnjem razdoblju. 

Program konvergencije redoviti je dokument koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama a u okviru europskog semestra. U travnju je Vlada donijela osmi po redu Program konvergencije, za razdoblje 2022. – 2024. godine, kojim predviđa stopu gospodarskog rasta za ovu godinu od 5,2 posto, u 2022. godini se očekuje njezino ubrzanje na 6,6 posto te 4,1 posto u 2023. godini.

Ciljani deficit opće države ove godine iznosi 3,8 posto BDP-a, no već 2022. godine očekuje se i planira deficit unutar maastriških kriterija – 2,6 posto BDP-a, potom 1,9 posto 2023. te 1,5 posto BDP-a 2024. godine. U isto vrijeme, javni dug će se smanjivati i to s 86,6 posto BDP-a u 2021. na 82,5 posto u 2022., 79,5 posto u 2023. te 76,8 posto BDP-a u 2024. godini. 

P.T./H

foto: arh.nh