Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti / Marić: Rebalansom se proračunski manjak povećava na 13,4 milijardi kuna

Marić: Rebalansom se proračunski manjak povećava na 13,4 milijardi kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da se rebalansom državnog proračuna predlaže povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, rashoda za 10,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a, što je i dalje ispod mastriških kriterija.

Predstavljajući prijedloga rebalansa ovogodišnjeg proračuna Marić je podsjetio da je Vlada već ranije revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a sa 4,4 na 3 posto, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto.

Uzimajući obzir nove procjene vezane uz BDP i inflaciju, prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna, naveo je Marić. Rashodna strana, pak, raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je Marić.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Marić je napomenuo i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama.

“U državnom proračunu, sukladno povećanju prihoda, odnosno još većem povećanju rashoda, manjak državnog proračuna raste za nekih 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, značajno bolji rezultat temeljem prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu obzirom da i njihovi prihodi puno više rastu u odnosu na originalni plan te isto tako određene prilagodbe koje radimo sukladno ESA 2010 metodologiji. Temeljem toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8 posto BDP-a. To je unutar onih dobro znanih 3 posto BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija”, izjavio je Marić.

Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a, rekao je. 

Inače, državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a.

Vlada je prijedlog rebalansa, s pripadajućim dokumentima usvojila i uputila u saborsku proceduru.

T.R./H

foto: NOVO.hr