Poslovne vijesti

Home / Poslovne vijesti/zdravlje i ljepota / Na lijekove smo u 2019. potrošili 7,6 milijardi kuna

Na lijekove smo u 2019. potrošili 7,6 milijardi kuna

Ukupna potrošnja na lijekove u 2019. godini prema neslužbenim podacima iznosila je 7,6 milijardi kuna, dok su izdaci HZZO-a za lijekove prema objavljenom godišnjem izvješću iznosili 5,6 milijardi kuna, stoji u analizi  “Trošimo li previše na lijekove?” Instituta za javne financije (IJF).

Udio izdataka za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u ukupnim rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu povećao se sa 19 posto u 2014. na 24 posto u 2019. godini, a naročito je velik porast izdataka za posebno skupe lijekove.

Tijekom 2018. ukupna potrošnja na lijekove iznosila je 6,6, a godinu ranije 6,1 milijardu kuna. 

Porast potrošnje lijekova sam po sebi nije problem. Potražnja za lijekovima raste zbog sve raširenijih kroničnih bolesti, starenja stanovništva i pojave novih mogućnosti liječenja. No, važno je istražiti kako optimalno koristiti sredstva za lijekove, odnosno provjeriti efikasnost lijeka u odnosu na njegovu cijenu, a to je cilj farmakoekonomike koja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena“, istaknula je autorica IJF-ove studije Marijana Bađun. 

Bolnice gomilaju dugove, veledrogerije čekaju, država uskače

Ona ističe neophodnost detaljnijih i transparentnijih statističkih podataka o rashodima u hrvatskom zdravstvu, osobito za bolničku zdravstvenu zaštitu. Nužnom smatra i analizu tržišta posebno skupih lijekova i potragu za načinima kontrole stalnog porasta javnih izdataka za lijekove bez da se pritom naruši kvaliteta zdravstvene zaštite.

Podsjeća da će prema nedavnom dogovoru Vlade i veledrogerija, HZZO bolnicama uplatiti 500 milijuna kuna iz državne riznice, radi podmirenja dijela dugovanja veledrogerijama koja prema zadnjim dostupnim podacima iznose više od 4,2 milijarde kuna.

Već je ustaljena praksa da bolnice gomilaju dugove, a veledrogerije strpljivo čekaju (i dočekaju) intervenciju Ministarstva financija. Institut za javne financije je prije dvije godine objavio analizu tržišta lijekova i financijskog položaja farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj. Naglašeno je da bolnice moraju smanjiti dospjele nepodmirene obveze racionalnim poslovanjem, ali i da je potrebno obaviti analizu poslovanja poduzeća iz područja veleprodaje i maloprodaje lijekova (osobito ljekarni)“, navodi se u analizi.

Ukazuje na sve veći broj novoregistriranih inovativnih lijekova koji su vrlo skupi, a HZZO ih sve više uvrštava na listu lijekova koji se financiraju iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok ujedno raste i broj korisnika tih lijekova. Svim će zemljama tako u budućnosti biti izazov omogućiti ih pacijentima, a ujedno obuzdati porast rashoda te osigurati da odabrani lijekovi imaju dobre kliničke rezultate u odnosu na potrošen novac, odnosno da je njihova primjena opravdana.

Bez bolničke potrošnje, Hrvatska na dnu EU-a u potrošnji po stanovniku

Potrošnju lijekova u Hrvatskoj, ističe se, korisno je promatrati u međunarodnom kontekstu. Naime, podaci OECD-a o potrošnji lijekova ne sadrže bolničku potrošnju te bi položaj Hrvatske i ostalih zemalja zasigurno bio drugačiji kad bi se i ta stavka uključila, no bez toga je Hrvatska na dnu zemalja Europske unije s 388 dolara po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). Samo Danska ima manju potrošnju (339 dolara), a na vrhu ljestvice je Njemačka s 844 dolara po stanovniku.

Prema istraživanju na uzorku zemalja OECD-a, moguće mjere ograničavanja porasta potrošnje lijekova su, uz ostalo, smanjivanje proizvođačkih cijena lijekova, rezanje veleprodajnih i maloprodajnih marži, kao i veća participacija korisnika u plaćanju cijene lijeka.

Predlaže se i revizija načina određivanja cijene lijekova, praćenje učinaka lijekova i uzimanje toga u obzir prilikom ponovnog određivanja cijena te prebacivanje na generičke lijekove kad god je moguće.

Za Hrvatsku je, smatra autorica, osobito važno i da HZZO počne objavljivati više detaljnih podataka o rashodima za zdravstvenu zaštitu, ponajprije bolničku. Treba istražiti i tržište posebno skupih lijekova i provjeriti u kojoj se mjeri koriste generički lijekovi koji su troškovno efikasniji.

S obzirom da Hrvatska ne stoji dobro prema zdravstvenim pokazateljima poput stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, čini se kako je ključno više raditi na ranom otkrivanju i prevenciji bolesti, što bi također utjecalo na visinu potrošnje lijekova.

Pravo pitanje nije trošimo li previše ili premalo nego trošimo li učinkovito, a ranije je istraživanje pokazalo kako postoje brojne neučinkovitosti u hrvatskom zdravstvu, zaključuje se u analizi.

P.T./h

foto: novo.hr