Njemačka priprema veliku reformu mirovinskog sustava

Povjerenstvo koje je imenovao njemački kancelar Friedrich Merz predložilo je uvođenje mirovinskog fonda po uzoru na švedski model te postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu kako bi se stabilizirao njemački mirovinski sustav suočen sa starenjem stanovništva.

Izvješće povjerenstva predstavljeno je danas i poslužit će kao temelj za veliku reformu njemačkog mirovinskog sustava, o kojoj vlada želi postići dogovor u nadolazećim tjednima, piše Guardian.

Povjerenstvo predlaže osnivanje fonda po uzoru na švedski mirovinski sustav, u koji bi radnici i poslodavci uplaćivali obvezne doprinose. Sredstva bi se potom ulagala u financijsku imovinu kao nadopuna postojećem sustavu međugeneracijske solidarnosti, u kojem se mirovine sadašnjih umirovljenika financiraju iz doprinosa zaposlenih.

Sve veći pritisak na sustav

“Korištenje tržišta kapitala u zakonskom mirovinskom sustavu možda je ključni čimbenik za dugoročnu održivost i stabilnost našeg mirovinskog sustava”, rekao je Merz na konferenciji njemačkog industrijskog udruženja BDI.

Njemački mirovinski sustav posljednjih je godina pod sve većim pritiskom zbog starenja stanovništva i smanjenja omjera zaposlenih i umirovljenika.

Merz je napomenuo da bi promjene omogućile da doprinosi ostanu podnošljivi te da mlađe generacije mogu računati na sigurnu mirovinu u budućnosti. Pozvao je na brzo postizanje dogovora sa svojim koalicijskim partnerima iz redova socijaldemokrata kako bi se prihvatili svi prijedlozi povjerenstva.

Ministrica: Želim provesti ovaj paket

Ministrica rada Bärbel Bas, jedna od čelnica socijaldemokrata, podržala je Merzov poziv da se izvješće usvoji u cijelosti, unatoč protivljenju dijela lijevog krila vlastite stranke. “Želim ovdje jasno poručiti: želim provesti ovaj paket“, kazala je na konferenciji za novinare.

Osim novog fonda, izvješće predlaže ukidanje mogućnosti odlaska u prijevremenu mirovinu sa 63 godine nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa.

Također se predlaže postupno povećavanje dobi za umirovljenje u skladu s očekivanim životnim vijekom. Tako bi početkom 2090-ih dob za umirovljenje iznosila 70 godina. Trenutačna dob za odlazak u mirovinu za osobe koje će se umiroviti početkom 2030-ih u Njemačkoj iznosi 67 godina, a ta je granica određena prije otprilike dva desetljeća.

Poslovne udruge zadovoljne, sindikati nezadovoljni

Izvješće dolazi u trenutku kada Merzova koalicijska vlada pokušava dogovoriti paket poreznih i socijalnih reformi prije ljetne stanke parlamenta, koja počinje sljedećeg mjeseca.

Prijedloge su uglavnom pozdravile poslovne udruge, uključujući njemačku industrijsku i trgovinsku komoru DIHK, koja ih je opisala kao “ključne korake prema dugo očekivanoj reformi mirovinskog sustava”.

Sindikati su, međutim, kritizirali prijedlog ukidanja umirovljenja sa 63 godine, ističući da se time kažnjavaju radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove i od kojih se ne može očekivati da rade duboko u šezdesetima.

Njemačka udruga poslodavaca BDA također je upozorila da bi prijedlog kapitaliziranog fonda, koji uključuje i doprinose poslodavaca, povećao troškove zapošljavanja radnika.

Merz pod pritiskom da oživi gospodarstvo

Merz, čija vlada zaostaje za strankom Alternative für Deutschland (AfD) u anketama javnog mnijenja, suočen je s velikim pritiskom da provede reforme koje bi oživjele njemačko gospodarstvo, no pritom se bori s nesuglasicama unutar koalicije i teško uspijeva postići politički zamah.

Osim jačanja mirovinskog sustava, Merz smatra da bi uvođenje novog fonda omogućilo da se najmanje 30 milijardi eura godišnje usmjeri u gospodarska ulaganja putem tržišta kapitala.

NOVO.hr

foto: epa