NY Times dobio dokument s ruskim zahtjevima, evo što traži Putin:

Nepopustljivo rusko stajalište izneseno je u dokumentu koji su ruski dužnosnici podijelili ovog tjedna, a čiju je kopiju New York Times dobio od osobe uključene u pregovore.

Autentičnost dokumenta potvrdila je još jedna osoba upoznata s razgovorima. Iz njega proizlazi da ruski predsjednik Vladimir Putin gotovo uopće nije odstupio od svojih ključnih ciljeva, unatoč 20-mjesečnim diplomatskim naporima Trumpove administracije da okonča sukob.

Povlačenje NATO-a

Ruski zahtjev za povlačenjem NATO-ovih snaga s istočnog krila Saveza, uključujući Poljsku i baltičke države, stavlja pitanje europske sigurnosti u samo središte pregovora o Ukrajini.

Dokument također otkriva što stoji iza Putinovih javnih izjava. Ruski predsjednik neprestano inzistira na tome da se prije prekida borbi moraju riješiti, kako ih naziva, “temeljni uzroci” rata, odnosno širok raspon ruskih prigovora na djelovanje NATO-a i Ukrajine.

Dokument ujedno pokazuje da gospodarski poticaji koje su Trumpovi izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff nudili Putinu zasad nisu uspjeli ishoditi ustupke od Moskve.

Kritičari upozoravaju da Sjedinjene Države riskiraju da Putinu omoguće ostvarenje dugogodišnjeg cilja, ponovne uspostave sfere utjecaja nalik onoj iz sovjetskog doba, koja bi se protezala sve do središnje Azije.

Rusija je iznijela ove opsežne zahtjeve u trenutku kada se Putin sljedećeg tjedna treba sastati s Trumpom u kineskom Shenzhenu, na godišnjem sastanku gospodarstava azijsko-pacifičke regije. Bit će to njihov drugi susret tijekom Trumpova drugog predsjedničkog mandata.

Hladni rat i Varšavski pakt

Ruski dokument, datiran 10. studenoga, otkriva nove pojedinosti o čvrstom stajalištu koje je Kremlj zauzeo tijekom ovotjednih pregovora u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Bio je to prvi put od veljače da su se američki, ruski i ukrajinski dužnosnici sastali licem u lice, kao i prvi takav sastanak otkako je Trumpova administracija ove jeseni pokrenula novu inicijativu za uključivanje ruskih zahtjeva o europskoj sigurnosti u pregovore o Ukrajini.

Dokument predstavlja početnu rusku pregovaračku poziciju, a ruski su dužnosnici tijekom razgovora dali naslutiti da bi Putin ipak mogao pokazati određenu fleksibilnost, navode dvije osobe uključene u pregovore, koje su zbog osjetljivosti razgovora željele ostati anonimne.

Međutim, ruski dužnosnici u Abu Dhabiju jasno su dali do znanja da Hladni rat i tadašnji vojni savez pod sovjetskim vodstvom, poznat kao Varšavski pakt, smatraju modelom prema kojem bi Europa mogla biti uređena nakon završetka rata u Ukrajini.

U desetljećima nakon Drugog svjetskog rata Europa je postala središte sukoba dviju nuklearnih velesila, a prijetnja rata neprestano je visjela nad kontinentom.

No Rusi su u Abu Dhabiju tvrdili da su odvojene američka i sovjetska sfera utjecaja iz tog razdoblja, kao i komunikacijski kanali i međusobni dogovori koji su ih pratili, zapravo smanjivali rizik od sukoba, prema riječima osoba koje su prisustvovale razgovorima. Ostaje vidjeti koliko će Moskva uspjeti postići takvim argumentima.

Trump pozvao Moskvu da se okrene budućnosti

Jedan američki dužnosnik rekao je da su Witkoff i Kushner poručili Rusima kako se mnogo toga promijenilo od prosinca 2021., kada je Moskva zahtijevala novi sporazum kojim bi se okončala većina vojnih aktivnosti NATO-a u velikom dijelu istočne i srednje Europe.

Američki izaslanici pozvali su rusku stranu da se okrene budućnosti, rekao je dužnosnik koji je zbog osjetljivosti pregovora želio ostati anoniman. Prema njegovim riječima, Trumpovi izaslanici spremni su razmotriti nove prijedloge Moskve koji bi uključivali konkretne ruske korake za smanjenje napetosti.

Nakon sastanka u Abu Dhabiju, Kushner i Witkoff u četvrtak su otputovali u Moskvu, gdje su se sastali s Putinom. Tijekom dijela sastanka otvorenog za kamere Kushner je rekao Putinu da su Rusija, Ukrajina, Europa i Sjedinjene Države već postigle napredak u pitanjima “dugoročne sigurnosti”.

No Putin je poslije američkim izaslanicima poručio da ruski prijedlog iz 2021. o povlačenju NATO-a i dalje odražava “našu viziju temelja nedjeljive sigurnosne arhitekture”, izjavio je nakon sastanka Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku.

Iz Moskve su američki izaslanici u četvrtak otputovali u Dublin, gdje su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog izvijestili o razgovorima. Nakon toga Kushner je izjavio da “se ne može zaključiti sporazum bez Europljana za pregovaračkim stolom”.

Kompromis za završetak rata

Međutim, činjenica da je početna ruska pozicija o europskoj sigurnosti ovog tjedna ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na onu od prije pet godina pokazuje koliko će biti teško pronaći kompromis koji bi Putina naveo na završetak rata.

Dokument kojim je Rusija ovog tjedna iznijela svoje stajalište nema zaglavlje ni potpis. U diplomatskom žargonu riječ je o takozvanom “non-paperu”, neslužbenom dokumentu kojim jedna strana predstavlja svoje stavove.

Ponavljajući zahtjeve iz prosinca 2021., u dokumentu se navodi da države NATO-a moraju isključiti svako daljnje širenje Saveza, kao i “bilo kakve vojne aktivnosti” u Ukrajini i drugim dijelovima “istočne Europe, južnog Kavkaza i središnje Azije”.

Dokument pokazuje da je Putin, štoviše, dodatno zaoštrio neke od svojih zahtjeva. Rusija je 2021. tražila da NATO odustane od programa nuklearnog odvraćanja koji europskim saveznicima SAD-a omogućuje sudjelovanje u mehanizmima zaštite pod američkim nuklearnim kišobranom.

Sada Moskva zahtijeva i da Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo isključe mogućnost korištenja svojeg nuklearnog oružja za zaštitu drugih europskih država. O takvoj se mogućnosti tijekom protekle godine intenzivno raspravljalo u Europi, dijelom zbog zabrinutosti oko Trumpove spremnosti da priskoči u pomoć saveznicima u NATO-u.

Moskva traži prekid vojne pomoći Ukrajini

Ruski dokument također nastoji zaustaviti vojnu pomoć Ukrajini, predviđajući prekid “isporuke bilo kakve vrste zapadnog oružja, vojne opreme i proizvoda Ukrajini”. Rusija bi, prema dokumentu, pristala na ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji samo ako Ukrajina ne bi sudjelovala u zajedničkoj obrambenoj politici Unije.

Ponavljajući zahtjeve iz 2021., iznesene uoči invazije, Rusija također traži da NATO povuče svoje postrojbe i vojne baze na granice Saveza iz 1997. godine, prije početka širenja na srednju i istočnu Europu. Takav bi potez oslabio sposobnost obrane najranjivijih članica NATO-a, među kojima su Poljska i bivše sovjetske baltičke republike Estonija, Latvija i Litva.

Posljednjih dana, nakon što su informacije o čvrstim ruskim zahtjevima iz Abu Dhabija počele curiti u javnost, neki europski čelnici brzo su ih odbacili kao neprihvatljive.

Poljski premijer Donald Tusk u četvrtak je izjavio da bi “prihvaćanje ruskih uvjeta značilo izravnu prijetnju sigurnosti Poljske”. “Jasno je da su oni neprihvatljivi ne samo Ukrajini nego prije svega Europi, a svakako državama poput Poljske”, rekao je Tusk u Dublinu.

U pregovorima u Abu Dhabiju sudjelovao je i general Alexus G. Grynkewich, najviši američki vojni zapovjednik u Europi. Grynkewich, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga u Europi, tijekom razgovora vodio je žustru raspravu s ruskim dužnosnicima, tražeći od njih da objasne svoju zabrinutost za sigurnost u Europi, navode dvije osobe koje su bile prisutne.

Nova europska “sigurnosna arhitektura”

Obnovljeni ruski zahtjevi dolaze u trenutku kada su Witkoff i Kushner posljednjih mjeseci pojačali napore da ispune Trumpovo obećanje o okončanju rata u Ukrajini. U sklopu tih nastojanja američki izaslanici produbili su razgovore o mogućim poslovnim sporazumima s Rusijom te odlučili otvoriti pitanje Putinovih dugogodišnjih zahtjeva za pregovorima o novoj europskoj “sigurnosnoj arhitekturi”.

Ranije su zagovornici Ukrajine tvrdili da su spremni razgovarati s Rusijom o takvim pitanjima tek nakon što Moskva okonča invaziju. No okolnosti su se promijenile.

Luksemburški premijer Luc Frieden izjavio je u intervjuu da je “prirodno” da Amerikanci istodobno razgovaraju s Rusima i Ukrajincima. “Ali oni razgovaraju i o budućnosti Europe. Mi im kažemo: ‘Ne možete razgovarati o budućnosti Europe bez nas za pregovaračkim stolom'”, poručio je Frieden.

NOVO.hr

foto: epa