Prijedlogom novog Zakona o regionalnom razvoju dobit ćemo još 40-ak potpomognutih područja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u javnu je raspravu uputila prijedlog izmjena Zakona o  regionalnom razvoju, kojim predlaže i novu strukturu i metodologiju izračuna indeksa razvijenosti, procjenjujući uz ostalo da bi tako status potpomognutih područja moglo dobiti još 40-ak lokalnih jedinica.            

Prema važećem modelu izračuna indeksa razvijenosti, ukupno 264 jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) i 12 jedinice područne (regionalne) samouprave (županija) razvrstano je u potpomognuta područja.

Međutim, mnoge jedinice smatraju kako su zakinute važećom metodologijom, dijelom zbog toga što nisu uvrštene u potpomognuta područja, a dijelom zbog toga što neke druge jesu – premda tamo ne bi trebale pripadati ako se sveukupno sagledaju razvojne dimenzije na kojima se temelji postojeći indeks, obrazlažu iz Ministarstva, koje javnu raspravu o predloženim izmjenama provodi do 7. listopada.

Stoga predloženim izmjenama namjeravaju unaprijediti sadašnji pravni okvir politike regionalnoga razvoja koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja.

Izmjene tako predviđaju i novu strukturu i metodologiju izračuna indeksa razvijenosti, koja, kako se obrazlaže, omogućava kvalitetnije kompozitno mjerenje sveukupnog razvoja na lokalnoj i županijskoj razini te pravednije rangiranje lokalnih jedinica prema stupnju razvijenosti u odnosu na važeći model izračuna.

Naime, konstatirano je da sadašnji broj razvojnih skupina ne može u dostatnoj mjeri prikazati razlike u stupnju razvijenosti između ispod i iznad prosječno razvijenih lokalnih jedinica te se predlaže njihovo razvrstavanje u veći broj skupina, kao i novi način utvrđivanja potpomognutih područja.

Po procjenama Ministarstva, tako bi se mogao povećati broj lokalnih jedinica koje se svrstavaju u potpomognuta područja u odnosu na prethodno razdoblje (otprilike 40-ak jedinica više prema podacima za trogodišnje razdoblje 2013.-2015.).

To bi, dodaje se, moglo predstavljati trošak za proračun u smislu potreba za povećanjem financijskog kapaciteta za provedbu regionalnih razvojnih politika. No, s obzirom da se radi većinom o manjim lokalnim samoupravama povećanje proračunskog opterećenja je zanemarivo u odnosu na ukupan iznos potpora središnjeg proračuna potpomognutim lokalnim samoupravama, ističu iz Ministarstva.

Predloženim izmjenama predviđeno je i skraćivanje roka za provedbu ocjenjivanja stupnja razvijenosti, i to s pet na tri godine.

Time bi se, smatraju u Ministarstvu, unaprijedila dinamika praćenja razvojnih procesa kod nositelja regionalne politike i potaknula proaktivnost nositelja razvoja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Zakonom se također namjerava jasnije definirati pravni status i poslove koje obavljaju regionalni koordinatori, a  vezano za koordinaciju i poticanje razvoja za područje županije odnosno regije.

Omogućit će se i njihova aktivnija uloga u obavljanju poslova od javnog interesa te jačanje administrativnih, financijskih i materijalnih pretpostavki kako bi ti subjekti u sljedećoj EU financijskoj perspektivi mogli preuzeti dio funkcija u decentraliziranom sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, ističu iz Ministarstva.

T.R./h

foto: croatia.hr