SAD proglasio helij strateški važnim resursom

Američki ministar energije Chris Wright proglasio je helij strateški važnim resursom zbog njegove ključne uloge u proizvodnji poluvodiča i sve većih rizika u opskrbi, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo energije.

Odluka je sastavni dio nastojanja kabineta predsjednika Donalda Trumpa da ublaži oslanjanje SAD-a na uvoz strateški važnih resursa, da ojača domaću proizvodnju, podupre američka radna mjesta i osigura pristup materijalima ključnima za gospodarsku i nacionalnu sigurnost.

“Predsjednik Trump oživljava američku industriju, a to znači da moramo imati materijale koji su nam potrebni kako bi Amerika ponovo mogla proizvoditi”, rekao je ministar Wright.

“Helij je ključan za proizvodnju poluvodiča i naprednih tehnologija važnih za naše gospodarstvo, a proglašavanjem helija strateški važnim resursom jačamo sigurnost opskrbe, podupiremo otvaranje radnih mjesta i učvršćujemo vodeću ulogu SAD-a u energetskim i tehnološkim inovacijama”, dodao je ministar.

Odluka se nadovezuje na zaključak ministarstva energetike da helij ispunjava zakonsku definiciju resursa od strateške važnosti zbog svoje ključne uloge u američkoj proizvodnji i sve veće izloženosti rizicima u opskrbnim lancima.

Zbog svojih jedinstvenih svojstava helij je nezamjenjiv u proizvodnji poluvodiča, ističu u ministarstvu, a za brojne ključne primjene ne postoje odgovarajuće zamjene.

SAD raspolaže velikim nalazištima prirodnog plina koji sadrži helij, što otvara mogućnost povećanja domaće proizvodnje kako bi se podmirila sve veća potražnja u industriji.

Vodeći svjetski dobavljači helija upozorili su u ožujku na moguću kratkoročnu nestašicu zbog poremećaja u isporukama iz regije Perzijskog zaljeva.

Kina je u srpnju privremeno zabranila izvoz helija kako bi osigurala opskrbu domaćeg tržišta, ne navodeći koliko bi dugo zabrana trebala ostati na snazi.

Rusija je pak još sredinom travnja postrožila kontrolu izvoza helija do kraja 2027. godine, propisavši izvoznicima obavezu pribavljanja dozvole za isporuke na tržišta izvan Euroazijske ekonomske unije (EEU) kako bi osigurala stabilnu opskrbu domaćeg tržišta.

Svjetska opskrba helijem smanjena je gotovo za trećinu, rekao je tada ruski premijer Mihail Mišustin, podsjećajući da se plin, uz industriju poluvodiča, koristi i u metalurškoj industriji, te u uređajima za magnetnu rezonancu i u sustavima umjetne inteligencije.

SAD je najveći svjetski proizvođač helija, ispred Katara i Rusije. Prema podacima Američke geološke službe (USGS), američka proizvodnja iznosila je lani 81 milijun kubičnih metara, uključujući helij proizveden u Kanadi i pročišćen u SAD-u. Katar je proizveo 63 milijuna, a Rusija 18 milijuna kubičnih metara helija.

D.B./H

foto: epa.ILUSTR