Sljedećeg tjedna povijesni susret trojice svjetskih moćnika

Trojica najmoćnijih svjetskih čelnika sastat će se sljedećeg tjedna kako bi razgovarala o najvećim globalnim krizama, od ratova u Ukrajini i Iranu do nuklearnog oružja i umjetne inteligencije. Međutim, izgledi da će taj rijedak susret rezultirati nekim velikim dogovorom vrlo su mali, piše Reuters.

Pregovori o sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina traju do posljednjeg trenutka, a dnevni red i format razgovora još nisu dogovoreni, doznaje Reuters od dvaju izvora upoznatih s pripremama.

Sastanak će se održati u Shenzhenu, gdje će čelnici sudjelovati na forumu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Trojica čelnika na sastanak dolaze s vrlo različitim ciljevima.

Putin u njemu vidi priliku da osigura sporazum o završetku rata u Ukrajini pod uvjetima koji odgovaraju Moskvi. Trump, oslabljen nedavnim izbornim porazima svoje Republikanske stranke, vidi priliku za povijesni trenutak, uključujući mogući napredak prema trostranom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.

Susret pun rizika za Xija

Za Xija je, međutim, riječ o nepredvidivom susretu punom rizika. Trumpov improvizacijski stil u suprotnosti je s Xijevim strogo planiranim pristupom važnim međunarodnim događajima. Osim toga, Trumpova želja za sporazumom o kontroli nuklearnog naoružanja kosi se s činjenicom da Kina, koja raspolaže znatno manjim nuklearnim arsenalom od SAD-a i Rusije, sebe smatra slabijom nuklearnom silom.

“To je nešto što Kinezi mrze”, rekao je Edgard Kagan, bivši visoki dužnosnik Bijele kuće za istočnu Aziju u administraciji Joea Bidena, koji danas radi u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

“Mislim da se može reći da Kinezi ne žele razgovarati o kontroli naoružanja sa Sjedinjenim Državama. Pogotovo to ne žele činiti zajedno sa SAD-om i Rusijom jer bi time sugerirali da prihvaćaju tumačenje prema kojem su sada velika nuklearna sila koja bi trebala podlijegati sličnim ograničenjima”, objasnio je.

Za manje države koje neće sudjelovati u razgovorima, uključujući Ukrajinu i Tajvan, mogućnost da velike sile iza zatvorenih vrata postignu dogovor bez njihova sudjelovanja izaziva duboku zabrinutost.

Visoki američki dužnosnik: Ne očekujemo postizanje bilo kakvog sporazuma

Potencijalni susret bio bi najnoviji u nizu Trumpovih velikih diplomatskih poteza tijekom gotovo šest godina koliko obnaša dužnost američkog predsjednika, uključujući njegove prethodne sastanke s Putinom i sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom. Nijedan od tih susreta nije donio značajan diplomatski proboj.

Visoki dužnosnik Trumpove administracije izjavio je da se “ne očekuje postizanje bilo kakvog sporazuma” o nuklearnim pitanjima, ali je dodao da je “vrijeme da Kina preuzme veću odgovornost” i počne razgovarati o toj temi.

“Kina je u komunikaciji s relevantnim stranama u vezi sa sastankom trojice šefova država. Trenutačno nemamo dodatnih informacija”, izjavio je u petak glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu.

Usporedbe s Jaltskom konferencijom

Predloženi sastanak potaknuo je usporedbe, osobito u Rusiji, s Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, na kojoj su se sastali čelnici SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza. Na toj su konferenciji dogovorene sfere utjecaja i postavljeni temelji poslijeratnog svjetskog poretka, a Jalta je postala simbol dogovora velikih sila nametnutih manjim državama.

Među ruskim nacionalistima mogućnost nove Jalte izazvala je oduševljenje jer bi mogla otvoriti put sporazumu o završetku četverogodišnjeg rata u Ukrajini pod uvjetima povoljnim za Moskvu. Smatraju da već samo održavanje sastanka Rusiju uzdiže na status supersile ravnopravne Kini i SAD-u.

“To pokazuje tko je važan u svijetu: mi, Kina i Zapad. To je duboko simbolično, potvrda multipolarnog svijeta koji Zapad negira”, izjavio je ovog tjedna Putinov ideolog Aleksandar Dugin za Radio Sputnik.

Zabrinutost od Kijeva do Tokija

No mogućnost takvog sastanka izazvala je zabrinutost od Kijeva do Tokija, tvrde izvori upoznati s reakcijama tamošnjih vlada. “Zaista ne želimo da se ovo pretvori u ‘Jaltu 2, 3 ili 4’, s novom podjelom sfera utjecaja”, priznao je prošlog mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Za Kinu je takva usporedba posebno neugodna jer nije bila pozvana na konferenciju 1945. godine, a danas se nastoji predstavljati kao zagovornik interesa manjih država.

Trumpov prijedlog razgovora o nuklearnom naoružanju za Peking je neprihvatljiv, smatraju kineski akademici s kojima je razgovarao Reuters. Rusija i Sjedinjene Države imaju po više od 5000 nuklearnih bojevih glava, dok ih Kina ima oko 500, iako Peking ubrzano širi svoj arsenal.

Unatoč tome, Xi će sljedećeg tjedna biti domaćin susreta. Peking i Moskva posljednjih su godina znatno ojačali svoje odnose, razmjenjujući naftu, plin i vojno-tehnološka znanja. No prema mogućem trilateralnom sastanku imaju različite pristupe.

Hoće li se raspravljati o ratu u Ukrajini?

Dok Moskva nastoji otvoriti razgovor o ratu u Ukrajini, Peking se protivi uvrštavanju te teme na dnevni red, tvrde jedan izvor upoznat s pripremama sastanka i europski diplomat, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.

Američki dužnosnik izjavio je u petak da Trump vjerojatno neće pokretati pitanje rata u Ukrajini te da trilateralni razgovori nisu odgovarajući format za raspravu o toj temi.

“Razmjenjuju se prijedlozi o mogućem dnevnom redu. U svakom slučaju, sastanak će zasigurno biti zanimljiv. I, naravno, privući će pozornost ljudi diljem svijeta”, naglasio je u ponedjeljak novinarima Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Trump želi vanjskopolitičke uspjehe

Upravo se tome nada i Trump. S obzirom na to da će se sljedeće godine suočiti s Kongresom pod kontrolom demokrata, američki predsjednik mogao bi tražiti vanjskopolitičke uspjehe. Sporazum o kontroli naoružanja ili doprinos završetku rata u Iranu mogli bi ojačati njegovu političku ostavštinu.

“Predsjednik će nesumnjivo nastojati iskoristiti ovo putovanje kako bi ponovno potvrdio svoje vodstvo i autoritet, pokazao svoje državničke sposobnosti te se predstavio u najboljem svjetlu na međunarodnoj pozornici”, rekao je Kurt Tong, bivši visoki dužnosnik američkog State Departmenta zadužen za istočnu Aziju, koji je danas upravljački partner konzultantske tvrtke Asia Group.

NOVO.hr

foto: epa