U Srbiji od ponoći predizborna šutnja, Vučić bi mogao pobijediti već u 1. krugu

Srbiju još dva dana dijele od predsjedničkih izbora 2. travnja, za koje od četvrtka u ponoć počinje izborna šutnja, a dosadašnje ankete i istraživanja javnog mnijenja daju prednost kandidatu vladajuće koalicije i aktualnom premijeru Aleksandru Vučiću koji bi, po mnogim ocjenama, mogao pobijediti već u prvom krugu.

Na veliku vjerojatnost da će Vučić, među ukupno 11 kandidata, osvojiti natpolovičnu većinu još u prvom krugu ukazuju posljednja istraživanja dviju agencija, Demostata i IPSOS Strategic marketinga, objavljena u srijedu navečer, po kojima samo velika izlaznost može dovesti do drugog kruga.

Srđan Bogosavljević iz IPSOS-a kaže da rezultati do kojih se došlo temeljem niza istraživanja na slučajnim reprezentativnim uzorcima, i to tzv. metodom “lice-u-lice”, pokazuju više od 50 posto potpore Aleksandru Vučiću. “Najčešće je to na 54 do 55 posto, sa statističkom pogreškom od plus-minus tri posto”, komentira Bogosavljević.

I istraživanje agencije Demostat pokazuje da vođa vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ima potporu 56,2 posto opredijeljenih birača, a slijede četiri protukandidata koji su, po posljednjim anketama, na ispod 10 posto.

Još prije početka kampanje za predsjedničke izbore pokazalo se da programski i strateški razjedinjena oporba nema ni snage niti političke volje ponuditi zajedničkog kandidata ili bar dvojicu koji bi izražavali stajališta birača građansko-liberalne i nacionalno-konzervativne orijentacije pa se na izbornom listiću našlo ukupno 11 kandidata.

Ovogodišnje izbore karakterizira i činjenica da je svojom kandidaturom aktualni premijer Aleksandar Vučić poslao u mirovinu sadašnjeg šefa države Tomislava Nikolića, svog stranačkog kolegu iz vremena dok su zajedno bili članovi Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, a potom utemeljitelji Srpske napredne stranke, čiji je Vučić danas predsjednik.

Nevoljko, ali svjestan da je ostao bez potpore unutar stranke te da se ne može suprotstaviti Vučićevima ambicijama i političkoj narcisoidnosti, Nikolić je, po isteku mandata 31. svibnja, najavio povlačenje u mirovinu, poručivši javnosti da to ne znači i “političku mirovinu”, a Vučiću da “uvijek zna gdje ga može naći”, ustreba li pomoć.

Vučić uz široku potporu vladajuće koalicije i razmrvljenu oporbu 

Vučić je za svoju kandidaturu pridobio ili političkom prisilom i trgovinom iznudio široku potporu svih stranaka vladajuće koalicije predvođene naprednjacima, eliminirajući tako mogućnost da se na predsjedničkim izborima kandidira njegov koalicijski partner i aktualni šef diplomacije Ivica Dačić, koji je ranije najavljivao mogućnost suprotstavljanja Nikoliću, bude li ovaj ponovno kandidat.

Nikakvih dilema o kandidaturi nije imao nekadašnji Nikolićev i Vučićev politički mentor i vođa radikala Vojsilav Šešelj, ali ankete pokazuju da je, unatoč tvrdnjama kako samo on može pobijediti Vučića u drugom krugu, precijenio svoju političku moć jer mu potpora varira tek između pet i osam posto.

Na drugoj strani, stranke oporbe koje pripadaju centru i liberalno-demokratskom korpusu nisu bile u stanju ponuditi jednog kandidata pa je skupina od 100 intelektualaca i javnih ličnosti, okupljenih u građanskoj inicijativi “Za Srbiju bez straha”, zatražila kandidaturu pučkog pravobranitelja Saše Jankovića, a među prvima ga je potom poduprla Demokratska stranka.

Janković, koji kao osoba demokratskog i građanskog svjetonazora uživa razmjerno veliku popularnost u pretežitom dijelu intelektualne javnosti i među pobornicima civilnog društva, prije kandidature je podnio ostavku na dužnost pučkog pravobranitelja.Temeljne poruke u Jankovićevoj kampanji bile su da pravo i zakone treba vratiti u institucije i bez straha se suprotstaviti zlouporabama, samovolji i nasilju vlasti, personificirane u Aleksandru Vučiću, njegovim suradnicima i stranačkim kadrovima.

Ankete pokazuju da je Janković najčešće na drugom mjestu uz potporu od oko 12 posto, te bi, u slučaju drugog kruga, kao protukandidat Vučiću mogao računati na glasove približno trećine biračkog tijela.

Nekadašnji šef diplomacije i predsjedatelj Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić ušao je u izbornu kampanju bez potpore bilo koje stranke i s relativno visokim početnim rejtingom od oko 12 posto, ali posljednje ankete pokazuju pad potpore na sedam do osam posto glasova.

Vođa oporbenog pokreta “Dosta je bilo” i nekadašnji ministar gospodarstva u Vučićevoj vladi Saša Radulović kandidirao se bez naročitih ambicija i uvjerenosti u pobjedu, a prije svega da bi u kampanji potaknuo veću izlaznost koja bi dovela do drugog kruga i mogućnosti da se tada mobiliziraju i tzv. uspavani birači koji rijetko sudjeluju u izbornom procesu ili uopće ne glasuju.

Politička parodija glavna senzacija izborne kampanje

Najveće iznenađenje i medijski najatraktivnija ličnost predsjedničke kampanje je Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, koji je na posljednjim lokalnim izborima 2016. napravio pravu pomutnju u beogradskoj općini Mladenovac osvojivši čak 20 posto glasova, što mu je donijelo 13 vijećnika u lokalnom parlamentu.

Izmišljeni lik Beli Preletačević, u stvarnom životu student komunikologije, uvijek odjeven u bijelo, vrlo uspješno komunicira ponajprije s mlađom populacijom koja manje-više nema jasno profilirana politička stajališta.

Dvadesetpetogodišnji Luka Maksimović za sebe tvrdi da je “srpski komičar i politički aktivist”, a glumi političara Ljubišu Preletačevića Belog, šefa izmišljene stranke Sarmu prob’o nisi – SNP.

Ljubiša Preletačević Beli koristi slogan “Samo jako”, a njegovi nastupi u javnosti i medijima osmišljeni su kao parodija na politički sustav i aktualnu političku situaciju u Srbiji, ali i regiji, pa je stekao popularnost i izvan Srbije. Kandidiranjem na predsjedničkim izborima Beli je postao prava senzacija na srpskoj političkoj sceni, a na primjedbe da je estradni šarlatan i da nema svoj program, uzvratio je niječući optužbe i pred kamerama pokazao – Ustav Republike Srbije. Dosadašnje ankete smještale su ga između drugog i trećeg mjesta s rejtinzima između 10 i 11, pa sve do 14 posto, ali istraživanja uoči početka izborne šutnje pokazuju tendenciju pada.

Izborna šutnja počinje u četvrtak 30. ožujka u ponoć i trajat će do zatvaranja birališta 2. travnja u 20 sati. Prvi pouzdaniji preliminarni rezultati mogli bi se znati već oko 22 sata.

N.H./hina

foto: arhiva