novogradnja

Home / novogradnja/Poslovne vijesti / Štromar: Ukida se obvezno komorsko članstvo za inženjere gradilišta i voditelje radova

Štromar: Ukida se obvezno komorsko članstvo za inženjere gradilišta i voditelje radova

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kazao je u srijedu kako će se izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ukinuti obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, za što je poslodavac godišnje plaćao 1.800 kuna.

Štromar kaže da se tim izmjenama, koje bi se uskoro trebale naći pred Vladom, nastavlja uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta.

Time se želi, kako je rekao, povećati konkurentnost u graditeljstvu i olakšati toj struci obavljanje posla.

Izmjene se, kako je rekao, odnose na inženjere gradilišta i na voditelje radova.

“Ukidamo obvezu članstva u Komori i novčani namet koji proizlazi iz tog članstva. Omogućujemo dobrovoljno članstvo i daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima”, rekao je Štromar na konferenciji za novinare napominjući kako su poslodavci za njih godišnje plaćali članarinu od 1.800 kuna.

Dodatna vrijednost izmjena ovih zakona, kazao je Štromar, vidjet će se i na Doing business ljestvici prema kojoj mnogi investitori odlučuju o tome u koju će državu investirati.

Štromar je podsjetio i da su prije mjesec dana stupili na snagu Zakoni o gradnji i Zakon o prostornom uređenju čime je stvoreni efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, u korist građana i investitora.

Iznio je podatak da Hrvatska ima 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.

Štromar je podsjetio da je Vlada u travnju 2018. donijela plan reformi prilikom čega su postavljena tri glavna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Poručio je kako će se u sklopu provedbe reformi nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva, kao i liberalizacijom tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno pet posto s dodatnih barem stotinu mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019. godine.

P.T./hina

foto: arhiva.nh