Sutkinja: “Maloljetnike koje su dojavljivali o bombama možemo zaposliti u IT tvrtke”

Zbog vala lažnih dojava o bombama koje su posljednjih dana uznemirile škole i druge javne institucije diljem Hrvatske, policija je uhitila troje mladih osoba, među kojima su dvojica maloljetnici.

Lažne dojave izazvale su niz evakuacija i policijskih intervencija, a iako se u svim slučajevima pokazalo da prijetnje nisu bile stvarne, nadležne službe reagirale su s maksimalnom ozbiljnošću. Istraga je dovela do uhićenja troje mladih, za koje se sumnja da su sudjelovali u širenju panike.

Prema važećem zakonodavstvu, za ovakva kaznena djela predviđene su zatvorske kazne u rasponu od jedne do osam godina. Iz Vlade poručuju kako je nužno poslati jasnu poruku da se ovakvo ponašanje neće tolerirati te da će biti strogo sankcionirano.

Struka upozorava na posljedice

O ovom problemu govorilo se i u televizijskom programu RTL-a, gdje je istaknuto da ovakve dojave, osim što opterećuju sigurnosni sustav, mogu ostaviti i ozbiljne posljedice na djecu, roditelje i zaposlenike institucija koje su bile meta prijetnji. Naglašena je važnost prevencije i edukacije mladih o ozbiljnosti ovakvih postupaka.

“Kada se radi o maloljetnicima, ako su mlađi maloljetnici – od 14 o 16 godina, naš zakonodavac je predvidio da mogu biti samo odgojne mjere. Odgojne mjere znači da ćemo pružiti brigu, zaštitu, nadzor, usmjerit ćemo ga na određeno osposobljavanje i očekivat ćemo od tog dječaka/djevojčice, koja napravi neko kazneno djelo, da se više ne ponovi loše ponašanje”, rekla je Lana Petö-Kujundžić, predsjednicom Udruge sudaca za mladež i sutkinja Visokog kaznenog suda.

Dodaje da svrha maloljetničkog postupka nije odmazda, nije kažnjavanje, nego mijenjanje načina razmišljanja o počinjenju kaznenog djela.

“Dakle, mi mu želimo reći ‘to je nedopušteno, ne smiješ se tako ponašati, ali možeš to na drugačiji način ispraviti. Možeš ispraviti određenim radom’. Pogotovo, meni se u ovom dijelu čini jako važno, ako djeca imaju određene vještine koje možda ni odrasle osobe nemaju, pogotovo kad je u pitanju informacijski i informatički sustav”, rekla je Petö-Kujundžić i dodala da ih onda treba na taj način usmjeriti. 

“Usmjerit ćemo ih tako što ćemo ih zaposliti volonterski u određenim IT firmama, da im možemo u onom dijelu reći da se to treba koristiti na dopušten način, na način na koji ti pomažeš drugim ljudima, a ne ometaš rad u školi, vrtiću, bolnici…”, rekla je Petö-Kujundžić.Ističe da taj dio itekako djeca mogu razumjeti kad se nešto događa.

”Svaki maloljetnik ima svoju specifičnost”

“Ono što govorimo o starijim maloljetnicima, od 16 do 18 godina, za njih iznimno možemo izreći maloljetnički zatvor. No, meni se čini, da ni u ovim kaznenim djelima takva vrsta sankcije nije odgovarajuća”, naglašava Petö-Kujundžić.

Ipak, dodaje, svaki maloljetnik ima svoju specifičnost.

“Prvenstveno govorimo o nekakvoj dijagnostici gdje će nam psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi reći što je najbolje za to dijete, kako bi ono promijenilo svoje ponašanje. Opet ponavljam, ne odmazda nas društvo jer si nešto učinio, nego te želimo maknuti s delinkventnog puta i staviti te na put, da ideš dalje u obrazovanje, da se zaposliš, budeš koristan i da napraviš nešto korisno oko sebe”, rekla je Petö-Kujundžić.

N.H.

foto: scr.rtl