Svjetska banka snizila prognoze hrvatskog rasta u 2019. i 2020.

Svjetska banka (SB) snizila je u utorak procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, upozoravajući da su gospodarstva u nastajanju u Europi i središnjoj Aziji posebno izložena riziku posustajanja aktivnosti u glavnom trgovinskom partneru eurozoni.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020., objavila je Svjetska banka u najnovijim procjenama za globalno gospodarstvo (GEP).

Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na SB-ove procjene iz siječnja.

SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.

Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji – u koju SB svrstava Hrvatsku – u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine, a dijelom odražava oštro slabljenje aktivnosti u Turskoj, tumači SB u izvješću pod naslovom “Pojačane tenzije, prigušena ulaganja”.

Time je siječanjska procjena za 2019. osjetno snižena, za 0,7 postotnih bodova.

“Trgovina nastavlja slabiti duž čitave regije, budući da je obujam robne trgovine usporio paralelno sa slabašnom aktivnosti u eurozoni, najvećem izvoznom odredištu regije”, ocijenili su u SB-u.

Potvrđene su siječanjske prognoze za 2020. i 2021. kada bi rast u regiji Europe i srednje Azije trebao ubrzati na 2,7 posto odnosno 2,9 posto.

U SB-u upozoravaju na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda za rast aktivnosti.

“Među najvećim je rizicima za rast oštrije od očekivanog usporavanje u najvažnijem trgovinskom partneru regije – eurozoni”, stoji u izvješću.

U SB-u ističu i da bi “zemlje s velikim deficitima tekućeg računa, snažnim oslanjanjem na priljev kapitala ili sa značajnim dugom iskazanim u stranoj valuti – Bjelorusija, Hrvatska, Gruzija, Kirgistan, Moldova, Tadžikistan i Ukrajina – mogle bilježiti neočekivane oscilacije u investicijskoj klimi”.

“Pojačana neizvjesnost na planu mjera mogla bi potkopati povjerenje čelnika kompanija i investitora u regiju”, objašnjavaju u SB-u.

Dodatno bi povjerenje poslovnih čelnika i investitora mogle poljuljati nesuglasice na političkom planu između nekih zemalja srednje Europe i Europske unije, rezultati izbora, eskalacija ograničenja u međunarodnoj razmjeni i zaokret u procesu strukturnih reformi.

Na strani rizika napominju i da značajno povećanje duga privatnog sektora u toj regiji otvara i mogućnost značajnih potencijalnih financijskih obveza za javni sektor.

Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju SB predviđa da će ove godine rast iznositi 4,0 posto, čime je snizio procjenu iz siječnja za 0,3 postotna boda.

U 2020. i 2021. rast bi trebao ubrzati na 4,6 posto, što je u skladu sa siječanjskim prognozama za obje godine.

Sporiji rast u ovoj godini u SB-u očekuju i u skupini razvijenih gospodarstava, ponajprije u eurozoni, zbog slabijeg izvoza i investicija.

T.R./hina

foto: WB