Danas je Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. veljače s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti utjecaja, kako samog pojedinca tako i zajednice i države, na pokretanje rješenja i pozitivnih promjena.

Rak je jedna od najčešćih i najfatalnijih bolesti današnjice. U svijetu godišnje od raka oboli 11, a umre 7 milijuna, dok s rakom živi čak 25 milijuna ljudi. Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. veljače, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.

Oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj je preko 21.000, a svaki dan prosječno umire 38 bolesnika. Jedini načini da bismo se borili s takvom velikom pošasti su prevencija i pravodobno liječenje. Moramo učiniti sve kako bi se na vrijeme dijagnosticirali i liječili i pravodobno pomogli svima koji boluju od ovih teških malignih bolesti – istaknula je Strenja- Linić.

Rak ili karcinom je bolest koju karakterizira nesrazmjerno, prekomjerno i neusklađeno bujanje izmijenjenih stanica pod smanjenom kontrolom organa. Za njega je karakterističan nepoznati uzročnik, nije jedinstvena bolest, a do njegovog nastanka ne donosi samo jedan mehanizam, prenosi she.hr.

Najznačajnija spoznaja današnjice je da je karcinom izlječiva bolest, a glavni čimbenik uspješnog liječenja je rana dijagnostika.

Faze nastanka karcinoma

Kod nastanka karcinoma postoji nekoliko faza:

1. Prekanceroza – patološko stanje koje je dugo benigno, a zatim maligno alterum
2. Početna faza – nastaje lokalno u tkivu određenog organa i nema nikakvih simptoma. Kada je početni rak smješten na lako dostupnim mjestima, može se otkriti citološkim pregledom. U toj fazi se rak može lako odstraniti.
   Citologija je nauka o stanicama, bazira se na skupljanju izljuštenih stanica ili na provociranom uzimanju uzorka tankom iglom – citološka punkcija, ili kod lako dostupnih mjesta gdje se stanice pokupe špatulom i prenesu na predmetno stakalce (to je recimo Papa test).
   Citološka dijagnostika ima za cilj odrediti karakter oštećenja (lezije) u smislu dobroćudnog ili zloćudnog procesa u leziji. Treba naglasiti da promjene u stanicama nekad izgledaju granično (suspektno) što znači da se citologija sa sigurnošću ne može izjasniti o dobroćudnosti ili zloćudnosti procesa. Tada su za iscrpnije informacije nužni daljnji dijagnostički postupci.
3. Lokalizirana faza – u ovom stadiju maligna promjena je razvijena u cijelosti s vlastitom opskrbom krvlju, ali je još uvijek lokalizirana. U ovom slučaju rak se može odstraniti.
4. Regionalna faza – lezija se širi oko mjesta prvotne lokalizacije, ali karcinom ostaje u regiji u kojoj je nastao. U ovoj fazi moguća je uspješna terapija.
5. Metastaze – maligne stanice limfom ili krvlju odlaze u udaljena tkiva ili organe gdje nastaju sekundarne maligne promjene Simptomi su jasno vidljivi i ovise o broju, veličini i lokalizaciji karcinoma. U ovoj fazi terapija ima vrlo individualni učinak.

N.H.

foto: rtv7.ba