U prvih devet mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih proizvoda za čak 27,1% manji

U prvih devet mjeseci ove godine u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska ima osjetno bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska više izvozi i manje uvozi. Takvi trendovi utjecali su na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita za čak 27,1%, odnosno za 274 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani, javlja Hrt.

Izvezli smo proizvoda u vrijednosti od 1,7 mlrd. eura ili 5,6% više nego u isto vrijeme lani. Uvezli smo 2,5 mlrd. eura ili 7,3% manje nego lani. To je rezultiralo i znatnim porastom pokrivenosti uvoza izvozom.

Na hrvatskim poljima u ovogodišnjoj žetvi povijesni je urod žitarica. Samo pšenice je više od 10 tona na hektar. Slijedi je soja, ječam i kukuruz. Izvezli smo ga ove godine najviše, rekordnih dva milijuna tona i uprihodovali 206 milijuna eura više nego lani. Zadovoljni su i ratari i otkupljivači.

Darko Aračić, Agronom d.o.o., kazao je za HRT da je u prosjeku cijena bolja 10% nego što je bila prethodnih godina. A ove godine izvoz je veći barem 30%, a možda i više, naglasio je Aračić.

Najviše se izvozilo na tradicionalna tržišta poput Italije i drugih država Europske unije. No usred pandemije otvorila su se i nova tržišta poput Azije gdje Hrvatska bilježi skok izvoza živih životinja, a goveda najviše. Izvoze se i domaće svinje, a za gotovo 15 milijuna eura izvezene su i ribe, rakovi, mekušci. Vinari, kojima je prodaja podbacila u turističkoj sezoni, okrenuli su se izvozu i međunarodnim natjecanjima.

Ivica Perak, udruga Graševina Croatika, kaže da ih je situacija u vrijeme koronakrize natjerala da se potrude više oko izvoza vina, pa i preko oceana. Mirela Križanović, iz Kutjeva d.d., ističe da su se otvorila nova tržišta popout Švedske, Kanade i Engleske.

Zbog ograničenja koja je nametnula koronakriza drastično je pao uvoz poljoprivrednih proizvoda.

novo.hr

foto: arh.nh