eko industrija

Home / eko industrija/Poslovne vijesti / Ugljen glavni izvor energije u Njemačkoj u prvoj polovini godine

Ugljen glavni izvor energije u Njemačkoj u prvoj polovini godine

Ugljen je u prvoj polovini ove godine bio glavni energent u Njemačkoj dok se udio vjetroelektrana u proizvodnji struje smanjio zbog izostanka duljih vjetrovitih razdoblja ovoga proljeća, pokazali su u ponedjeljak podaci zavoda za statistiku.

Nešto više od polovine od ukupno 258,9 milijardi kilovat sati električne energije proizvedenih u Njemačkoj u prvoj polovini ove godine dobiveno je iz konvencionalnih izvora kao što su ugljen, prirodni plin i nuklearna energija, objavio je Destatis.

Proizvodnja struje iz konvencionalnih izvora porasla je za petinu u odnosu na isto prošlogodišnje radzoblje.

Udio obnovljivih izvora energije kao što su vjetar, Sunčeva energija i bioplin iznosio je 44 posto, uz 11,7 posto manju proizvodnju nego u prvoj prošle godine.

Glavni je razlog pada izostanak duljih vjetrovitih razdoblja u proljetnim mjesecima, što je rezultiralo padom udjela energije proizvedene u vjetroelektranama za 21 posto.

U 2019. i 2020. proizvodnja struje iz energije vjetra snažno je porasla zbog jakih i dugotrajnih proljetnih oluja, podsjeća Destatis. 

Pad proizvodnje struje u vjetroelektranama nadoknađen je u prvoj polovini ove godine ponaprije električnom energijom proizvedenom u termoelektranama na ugljen.

Treće je mjesto, nakon ugljena i vjetra, zauzeo prirodni plin, s udjelom u energetskoj mješavini od 14,4 posto, a na četvrtom nuklearna energije čiji je udio iznosio 12,4 posto, pokazuju podaci Destatisa.

Njemačka bi prema važećim zakonima trebala prestati koristiti ugljen u proizvodnji struje najkasnije do 2038., a nuklearnu energiju već do kraja iduće godine.

Ekološki aktivisti i Zelena stranka traže da se ugljen izbaci iz upotrebe već i ranije kako bi se u kraćem roku smanjila emisija štetnih plinova.

Vlada je zakonom propisala postizanje klimatske neutralnosti do sredine stoljeća, zacrtavši smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. za 65 posto u usporedbi s razinama iz 1990., te za najmanje 88 posto do 2040.

Do 2045. godine najveće europsko gospodarstvo trebalo bi ispuštati onoliko plinova koliko će ih apsorbirati.

Ključni izazov za iduću vladu bit će provedba mjera koje bi trebale zajamčiti ostvarenje tih ciljeva, poput povećanja površine namijenjene gradnji vjetroelektrana, s obzirom na otpor javnosti, tumači agencija dpa.

T.R./H

foto: pinterest