/VIDEO/ Profesor s FSB-a komentirao rekordne cijene dizela: “Budale smo”

Cijena dizela ovaj je tjedan dosegnula rekordnih 1,91 euro po litri, što je ponovno otvorilo pitanje ovisnosti o fosilnim gorivima. Energetski stručnjak Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ocijenio je da su nas prethodne naftne krize već trebale naučiti koliko je takva ovisnost skupa.

Gostujući na HRT-u, Krajačić je europsku ovisnost o fosilnim gorivima opisao vrlo izravno. “Da smo budale”, odgovorio je i dodao kako je bilo dovoljno naftnih kriza iz kojih se moglo naučiti da takvo stanje dovodi do rasta cijena, inflacije te ugrožava sigurnost opskrbe i funkcioniranje društva.

Podsjetio je na obvezu država članica EU-a da održavaju zalihe nafte i naftnih derivata za otprilike 90 dana potrošnje. Nakon toga, kako je rekao, slijedi “vidjet ćemo”. Prema pravilima Unije, države moraju održavati hitne zalihe koje odgovaraju najmanje 90 dana neto uvoza.

Krajačić je istaknuo da je Europska unija u nepovoljnom položaju jer mora uvoziti velik dio nafte, plina, urana i ugljena. Prema najnovijim podacima Eurostata, EU je 2024. godine iz uvoza pokrivao 57 posto svojih ukupnih energetskih potreba, a nafta i derivati činili su dvije trećine tog uvoza.

“To je nešto što mi u Europi nemamo, što moramo uvoziti i o čemu smo ovisni. U idealnom svijetu, u kojem vas ne ucjenjuju i ne koriste novac zarađen na vama protiv vas, to bi bilo u redu. No, vidimo da smo zaboravili lekcije iz naftnih kriza”, rekao je Krajačić.

Nedostatak plana i europske rafinerije

Krajačić smatra da se problemu energetske ovisnosti nije pristupilo dovoljno planski. Kao pozitivan primjer naveo je Dansku, koja je nakon naftne krize 1973. godine počela uvoditi strože zahtjeve za izolaciju zgrada, zbog čega danas troši manje energije za grijanje. Danska je istodobno počela diversificirati izvore i razvijati obnovljivu energiju.

Osvrnuo se i na mogućnost da SAD ograniči izvoz dizela. Smatra da to ne bi bio toliki problem za Europsku uniju da ona ne ovisi toliko o uvozu. “Ovdje je sigurno riječ o špekulaciji. Amerika nije toliko ovisna o dizelu kao Europska unija i druge zemlje u kojima dizel ima znatno veći udio u potrošnji goriva”, kazao je.

Prema njegovim riječima, europski rafinerijski kapaciteti nisu dovoljni da pokriju sve potrebe, dok je elektrifikacija prometa trebala postupno smanjivati ovisnost cestovnog prijevoza o dizelu. Aktualni rast cijena, koji u Hrvatskoj iznosi šest centi ovaj tjedan, pokazuje osjetljivost tržišta. Bez Vladinih mjera, cijena litre dizela iznosila bi 2,26 eura.

Potencijal Hrvatske u obnovljivim izvorima

Krajačić je ponovio tezu koju, kako kaže, zastupa već 25 godina: Hrvatska može postati samodostatna u proizvodnji električne energije. “To je dio gdje Hrvatska kao takva jako dobro stoji, mi imamo preko 70 posto proizvodnje električne energije koja dolazi iz obnovljivih izvora. Jednom kad se taj uvozni dio pokrije, mogli bismo reći da dobro stojimo”, rekao je.

Udio obnovljivih izvora znatno se mijenja ovisno o razdoblju i metodologiji. Prema najnovijim kvartalnim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2026. godine čak 92,2 posto neto proizvedene struje u Hrvatskoj došlo je iz obnovljivih izvora, uglavnom iz hidroelektrana.

Stručnjak smatra da su dodatni kapaciteti koje bi trebalo izgraditi do 2030. godine dostižni i da Hrvatska ima dovoljno potencijala za širenje obnovljivih izvora energije. Velik prostor vidi i u elektrifikaciji zgrada, jer fosilni plin, dizel i loživo ulje, kako kaže, nisu nužni ni za grijanje ni za kuhanje. “Naše zgrade mogu biti elektrificirane. To je ono gdje vidimo prostor za dodatnu integraciju obnovljivih izvora”, zaključio je Krajačić.

NOVO.hr

foto: scr.hrt