Vlada predstavila pokušaj porezne reforme; nema hrabrosti za jače rezove

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić u petak su predstavili četvrti krug porezne reforme za mandata aktualne vlade, koja po njihovim riječima donosi porezno rasterećenje od 3,75 milijuna kuna.

U javnu raspravu će uz ostalo biti upućen prijedlog da se za mlade do 25 godina obveza poreza na dohodak smanji za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto. Temelj za tu mjeru je godina, a ne datum rođenja.

Vlada ostaje i pri već ranije utvrđenom smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu predlaže se stopa od 13 posto.

Predlaže se i pojednostavljenje u načinu izbora porezne osnovice tako da bi do prihoda od 7,5 milijuna kuna bilo moguće utvrditi PDV po naplaćenim naknadama, uz nužnu suglasnost Odbora za PDV.

Uvode se i novi neoporezivi primici, kao što su trošak smještaja za sve radnike i trošak prehrane do 12.000 kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5.000 kuna te povećanje neoporezivih tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna.

Tu su i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2.500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Predlažu se i neoporezivi primici za sve radnike i obrtnike, među kojima su novčane nagrade za rezultate rada, do 5.000 kuna godišnje i potpora za novorođenče do 10.000 kuna godišnje.

Kod poreza na dobit prijedlog je da se stopa od 12 posto primjenjuje na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih tri milijuna kuna.

Više stope poreza na duhan i proizvode koji sadrže šećer

Predlaže se i oporezivanje bezalkoholnih pića ovisno o udjelu šećera, te, kako je rečeno, novi zahvati u trošarine pri čemu se mogu očekivati promjene u cijenama duhana i alkoholnih pića.

Komentirajući predloženo smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu, Plenković je rekao kako je to usmjereno održanju razine prihoda u toj djelatnosti i povećanju kvalitete. Što se pak tiče oporezivanja bezalkoholnih pića, rekao je da je ta mjera usmjerena zdravstvenoj zaštiti mladih i djece, kod kojih je evidentan problem pretilosti.

Zaključio je kako porezna politika “nije sve” te da treba raditi i na poticanju ulaganja i korištenju novca iz EU fondova.

Kada bi povećanje cijena na duhan i proizvode koji sadrže šećer bilo garancija da će se smanjiti njihovo korištenje, bilo bi to jako jednostavno za riješiti. No, sada će se vjerojatno povećati crno tržište duhanskih proizvoda, a ujedno dajemo poticaje na našu proizvodnju duhana.

Marić očekuje reakciju poslodavaca 

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je Vlada učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade te kako sada očekuje reakciju poslodavaca.

“Mi otvaramo prostor, a ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u neto plaće”, rekao je. Dodao je kako nije predloženo komplicirano rješenje, već da je ono lako primijenjivo. Na novinarsku opasku da bi plaće zaposlenima mogla pasti nakon isteka godine u kojoj slave 30. rođendan, rekao je da one mogu rasti na temelju radnog staža i pozicije u firmi te rođenja djece.

Po njegovim riječima, predložene mjere mogle bi obuhvatiti oko 250 tisuća mladih. Dodao je kako “porezni sustav ne definira plaću”, nego se ona uređuje ugovorom između radnika i poslodavca.

Na pitanje očekuje li da će ugostitelji zbog smanjenja PDV-a podići plaće zaposlenima, odgovorio je da ne voli isticati svoja očekivanja, ali da je “na njima red” i da je Vlada već dosta za njih učinila u svojim mjerama za male i srednje poduzetnike.

Marić kaže da će se u sklopu novog kruga porezne reforme mijenjati devet zakona. Najavio je da će se Ministarstvo financija očitovati o prilozima u javnoj raspravi po njezinu okončanju. Zakonske izmjene po njegovim riječima vlada cilja za jesen, a trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Da zaključimo, sama pomisao da se smanjuju porezne stope, a posebno porez na rad, treba pozdraviti. No, Vlada je to napravila dobno diskriminirajuće, a rezultati nažalost neće biti vidljivi. Ukoliko se stvarno želi ići u prave reforme, treba sve djelatnike značajnije porezno rasteretiti, svima smanjiti porez na dobit, maknuti stotine naknada, a da bi to sve bilo moguće, najprije treba ozbiljno smanjiti javnu upravu.

D.B./hina

foto: scr.hrt