Zagrebačka banka u prvih devet mjeseci ostvarila 1,07 milijardi kuna neto dobiti

Zagrebačka banka (Zaba) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja od 1,07 milijardi kuna, što je za 192 milijuna kuna ili 22 posto više u odnosu na isti lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u srijedu.

Zabini poslovni prihodi iznosili su 2,8 milijardi kuna, što predstavlja pad od 51 milijun kuna odnosno 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Nadalje, kako stoji u nekonsolidiranom financijskom izvješću za prvih devet mjeseci ove godine, troškovi poslovanja iznose 1,2 milijarde kuna te su na godišnjoj razini veći za devet milijuna kuna, pri čemu omjer troškova i prihoda iznosi 42,3 posto.

Neto prihod od kamata iznosi 1,65 milijardi kuna, što je smanjenje za 153 milijuna kuna ili 8,5 posto, a najvećim dijelom pod utjecajem nižih neto kamatnih marži, slijedom tržišnih kretanja, naveli su iz Zabe.

Neto prihod od provizija i naknada iznosi 799 milijuna kuna, što je za 74 milijuna kuna ili 10,2 posto više u odnosu na prvih devet mjeseci 2020. godine.

Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 326 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini više za 28 milijuna kuna ili 9,4 posto, a zbog većih prihoda od dividendi koji su premašili manji rezultat iz trgovanja, navodi se u izvješću. 

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 1,5 milijardi kuna, što je povećanje za 36 milijuna kuna, odnosno 2,4 posto.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 253 milijuna kuna, a manji su za 168 milijuna kuna uglavnom zbog većih gubitaka od vrijednosnih usklađenja u 2020. godini slijedom covid-19 pandemije, napomenuli su iz Zabe.

Kako stoji u izvješću, imovina banke iznosi 131,3 milijarde kuna te je veća za 6,8 milijardi kuna ili 5,5 posto.

Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 68,6 milijardi kuna, a povećani su za 1,1 milijardu kuna, slijedom povećanja izloženosti prema državi.

Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja, a iznose 106,9 milijardi kuna. Pritom, povećanje od 8,7 milijardi kuna ostvareno je najvećim dijelom u depozitima po viđenju stanovništva i pravnih osoba.

Depoziti kreditnih institucija, pak, iznose 2,6 milijardi kuna te su smanjeni za 3,1 milijardu kuna, najvećim dijelom smanjenjem unutargrupnog financiranja i depozita drugih banaka, naveli su iz banke.

K.N./H