AmCham; Hrvatske tvrtke u 2020. očekuju pad prihoda od 13 posto

Hrvatske tvrtke nešto su optimističnije od onih iz zemalja iz okruženja kada je u pitanju oporavak, a u ovoj godini u prosjeku očekuju pad prihoda od oko 13 posto, broja zaposlenih za četiri posto, a pad investicija za osam posto, pokazuje istraživanje AmChama u Hrvatskoj i Kearneya predstavljeno u srijedu.

Istraživanje je provedeno u više zemalja srednje i istočne Europe, a u Hrvatskoj je u lipnju u njemu sudjelovalo više od 100 hrvatskih tvrtki, većinom malih i srednjih, to jest onih do 250 zaposlenih.

Rezultate istraživanja “Utjecaj COVID-19 na poslovanje u Hrvatskoj” putem online konferencije predstavio je pridruženi partner u konzultantnskoj kući Kearney Marko Derča. Kako je izvijestio, hrvatske tvrtke su u prosjeku optimističnije od tvrtki iz zemalja okruženja, a u krizi vide i nove prilike.

Napominje, međutim, kako je nezahvalno govoriti o prosjeku, s obzirom da je u nekim industrijama i kod nekih tvrtki prognozirani pad mnogo veći, s obzirom da su određene industrije poput turizma i prometa u većoj mjeri pogođene krizom nego neke druge, primjerice telekom industrija.

Ubrzanje digitalizacije i češće korištenje opcije rada od kuće

Istraživanje pokazuje da je većina tvrtki, njih 59 posto, prije izbijanja krize imalo spreman plan za hitne slučajeve, s ciljem osiguranja kontinuiteta poslovanja. 

Rad od kuće postao je uobičajen i oko njegove uspostave nije bilo većih problema, navodi Derča, a 58 posto hrvatskih tvrtki je tako odgovorilo da više od 80 posto njihovih zaposlenika koristi rad od kuće, a dugoročno, 48 posto ih ocjenjuje da će se povećati broj dana u kojima će zaposlenici raditi od kuće.  

Tvrtke su u krizi uvidjele i priliku za ubrzanje digitalizacije i time povećanje produktivnosti – tako se 56 posto ispitanih slaže da će im kriza u većoj mjeri digitalizirati interne radne procese, dok se 30 posto tvrtki slaže, a 58 posto njih djelomično, s konstatacijom da će dugoročno posljedice krize dovesti i do povećane robotizacije i automatizacije.

Promjene u lancima dobave, prilike za konsolidaciju u industriji

Oko 55 posto tvrtki odgovorilo je i da razmatra promjene u svojim lancima opskrbe i to je, smatra Derča, jedna od rijetkih pozitivnih posljedica trgovinskih ratova, prije svega između SAD-a i Kine, pa su tvrtke i prije krize počele razmišljati o promjenama u smislu bližih i sigurnijih dobavljača, pri čemu cijene padaju u drugi plan.

Neke tvrtke, kaže Derča, krizu planiraju iskoristiti za konsolidaciju u industriji, tako što će prikupljene financijske rezerve potrošiti na jeftinija preuzimanja različitih tvrtki.

No, taj trend je u nešto manjoj mjeri prisutan nego u drugim zemljama okruženja, a dodaje i da su sve industrije trenutno na radaru private equity fondova, koji čekaju prilike za akvizicije.

Skok internetske trgovine

Posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić rekao je da će ponašanje kompanija u budućnosti ovisiti i o makroekonomskom okruženju, u smislu poreznih prihoda i rashoda.

Očekuje da bi nakon svibnja rebalans proračuna mogao uslijediti i na jesen, s obzirom da ćemo zbog smanjenja turističke potražnje biti suočeni s manjim prihodom od PDV-a, a vjerojatno će doći i i do rasta nezaposlenosti.

Iako je situacija neizvjesna, za očekivati je i novi paket pomoći gospodarstvu, a Mačkić ističe da pritom treba izbjeći kopiranje ranijih pristupa.

“Moramo obratiti pažnju na određene institucionalne nedostatke naše ekonomije i načine na koje je ta pomoć bila dodijeljena. Ovaj put moramo jasno odrediti kome pomažemo, što se traži zauzvrat, a moramo pokazati i određenu vrstu solidarnosti spram svih poreznih obveznika“, ustvrdio je Mačkić.

Predsjednik Uprave PBZ Carda Mislav Blažić kaže da je ta tvrtka u ožujku ostvarila ogroman pad prometa, s obzirom da im je u jednom trenutku više od 60 posto prodajnih mjesta bilo zatvoreno.

Iako su se trendovi popravili volumeni su još ispod prošle godine, a kaže su da najviše pogođene industrije turizam, ugostiteljstvo i putovanja, sa stopama pada iznad 60 posto, a vidljiv je i pad prodaje goriva.

S druge strane, značajan porast bilježi internetska trgovina, a PBZ Card je u travnju ostvario skok prometa veći od 100 posto. Kako se počeo oporavljati klasičan oblik trgovine, stope rasta trgovine putem interneta su bitno pale, dodaje Blažić.

Direktor sektora logistike u Vindiji Dražen Roškarić rekao je da planovi te tvrtke uvelike ovise o turističkoj sezoni, kako postoji više scenarija, kaže da u ovom trenutku ne osjećaju pad standarda, cilj im je zadržati postojeća radna mjesta, kao i razvijanje novih proizvoda.

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić kaže da, iako je pandemija ubrzala procese digitalizacije, u Hrvatskoj je postotak poduzeća koja prihvaćaju digitalne alate u poslovanju niži u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe, s izuzetkom internetske trgovine. 

“Hrvatska poduzeća trebaju ubrzati procese digitalizacije kako ne bi došlo do dodatnog zaostajanja u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe”, kaže Doko Jelušić.

K.A./hina

foto: novo.hr