Europski parlament usvojio novi zakon o gospodarenju otpadom

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu na plenarnoj sjednici izglasali novi zakonodavni paket koji definira nove ciljeve i politiku Europske unije o gospodarenju otpadom u skladu s konceptom kružnog gospodarstva.

Zastupnici su usvojili četiri zakonska prijedloga o ambalaži i ambalažnom otpadu, dotrajalim vozilima, baterijama, akumulatorima te električnim i elektroničkim uređajima, otpadu i odlagalištima otpada i tako otvorili put modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala.

Prelaskom na kružno gospodarstvo, uvjereni su zastupnici, Europa se okreće socijalnom i ekonomskom razvoju koji je održiv, koji spaja industrijski razvoj i zaštitu okoliša.

Kružno gospodarstvo, kako je pojasnila je izvjestiteljica Simona Bonafe, nije samo politika gospodarenja otpadom već i način ponovne upotrebe sirovina, kao i način novog osmišljavanja sustava proizvodnje. Taj paket, dodala je, bit će i pokušaj promjene ponašanja potrošača i proizvođača.

Potpredsjednik Frans Timmermans je na predstavljanju direktiva u ponedjeljak, prvog dana plenarne sjednice, izrazio očekivanje ta će taj “ambiciozni” akcijski plan cirkularne ekonomije, ako se ozakoni, omogućiti “rast, inovacije, stvaranje novih radnih mjesta i smanjit našu ovisnost o uvozu kritičnih sirovina”.

Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada, a nova pravila uspostavljaju pravno obvezujuće ciljeve za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima.

Prema  tim ciljevima, udio komunalnog otpada koji se reciklira treba biti povećan s 44 na 55 posto do 2025. godine, do 2030. bi se taj broj trebao popeti na 60 posto, a 2035. bi trebao iznositi 65 posto.

Do 2025. morat će se reciklirati 65 posto ambalažnog materijala a do 2030. godine 70. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Države članice će se također morati pobrinuti da se do 2030., odnosno 2035. za neke članice među kojima je i Hrvatska, količina odlaganja komunalnog otpada smanji na 10 posto ili manje.

Hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz lluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza te ujedno član Odbora EP-a za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, objasnio je da je rok do 2030. smanjiti otpad na odlagalištima na 10 posto, ali da se državama, među kojima je i Hrvatska, koje su 2013. godine imale više od 60 posto otpada na odlagalištima dopusti da imaju dodatni period od pet godina da postignu taj cilj.

Hrvatska je 2013. godine imala 87 posto komunalnog otpada na odlagalištima, 2015/16. oko 78 posto. Moguće je uz jedan plan, smatra Škrlec, doći na 25 posto do 2030. i dobiti uvjete za produžetak do 2035. kako bi se došlo do 10 posto.

P.T./H

foto: fah