Ove godine povećane površine pod pšenicom, kukuruzom i suncokretom

U Hrvatskoj su povećane površine na kojima je zasijana pšenica, a u proljetnoj sjetvi očekuje se i povećanje sjetvenih površina kukuruza i suncokreta, dok bi sjemena i mineralnog gnojiva trebalo biti dovoljno, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u osječkoj Županijskoj komori.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako je, prema postojećim procjenama, pšenica posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije, dok je uljana repica posijana na 30 tisuća hektara, ili na gotovo deset tisuća hektara manje. 

Očekuje se i da će kukuruz biti posijan na 290 tisuća hektara, odnosno četiri tisuće hektara više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, istaknuo je Majdak na konferenciji na kojoj je glavna tema bila proljetna sjetva.  

Sjetva suncokreta planira se na 45 tisuća hektara, što je sedam tisuća hektara više nego prošle godine, a soje 80 do 85 tisuća hektara, što je povećanje od jedan posto, dok se površine pod šećernom repom procjenjuju na 10,5 tisuća hektara, što je na razini od prošle godine, izvijestio je Majdak.

Uz napomenu kako su u veljači u odnosu na siječanj na tržištu porasle cijene kukuruza i drugih žitarica, Majdak je rekao i kako su na godišnjoj razini te cijene porasle između 18 i 23 posto, što je rezultat trendova na globalnom tržištu.

Voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Goran Jukić naglasio je kako u Hrvatskoj imamo oko 72.500 tona certifciranog sjemena, što je oko četiri tisuće tona više nego prošle godine pa će za pojedine biljne vrste biti dovoljno količina.

Pojasnio je kako bi sjemena za soju trebalo biti oko 10,5 tisuća tona, što je više od naših potreba, pa bi oko 20 posto moglo biti i za izvoz, a planira se oko 5.800 tona certificiranog sjemena kukuruza. 

S obzirom da se dio tog sjemena uvozi, Jukić kaže je problem što neke međunarodne kompanije nisu mogle proizvesti planirane količine, ali se u Hrvatskoj pojavilo nekoliko novih stranih tvrtki, tako da ni sa sjemenom kukuruza ne bi trebalo biti problema.

K.A./H

foto: arh.nh