Šćulac (HGK) otkrila zašto je energetika ključ opstanka Hrvatske

Rekordne vrućine, suše i požari više nisu upozorenje za budućnost, nego ozbiljna prijetnja hrvatskom gospodarstvu već danas. Štete bi na razini Europe mogle dosegnuti čak 126 milijardi eura godišnje, dok Hrvatska spada među najizloženije zemlje klimatskim rizicima. 

Potpredsjednica HGK-a Marija Šćulac u središnjem Dnevniku HTV-a upozorila je da energetska tranzicija nema alternativu, ali i da Hrvatska mora hitno modernizirati elektroenergetsku mrežu kako bi izbjegla gospodarske poremećaje, probleme s opskrbom i rast troškova.

“Klimatske promjene više nisu budućnost, nego skupa stvarnost”

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac istaknula je kako klimatske promjene više nisu tema o kojoj će se raspravljati za nekoliko desetljeća, nego problem koji već danas ostavlja ozbiljne posljedice na gospodarstvo.

– Sve ove ekstremno visoke temperature, suše, požari i druge nepogode danas imaju svoju stvarnu, konkretnu gospodarsku cijenu, upozorila je Šćulac.

Podsjetila je kako se procjenjuje da bi Europa, ako ne poduzme mjere prilagodbe klimatskim promjenama, mogla trpjeti štete od čak 126 milijardi eura godišnje.

– Hrvatska spada među države koje su posebno izložene klimatskim rizicima, pogotovo zbog veličine svoje ekonomije i strukture gospodarstva, naglasila je.

Hrvatska mora ulagati milijarde ili će cijena biti još veća

Prema procjenama Svjetske banke, Hrvatska bi za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama i dekarbonizaciju trebala ulagati dodatnih 1,1 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Iako je riječ o golemim iznosima, Šćulac upozorava da bi nečinjenje dugoročno moglo biti još skuplje.

– Kada danas govorimo o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti, ne govorimo samo o zaštiti okoliša, nego prvenstveno o gospodarskoj konkurentnosti, poručila je potpredsjednica HGK-a. 

Poljoprivreda, turizam i građevina među najvećim gubitnicima

Na pitanje koji su sektori najugroženiji, Šćulac je istaknula da praktički nema dijela gospodarstva koji nije pogođen klimatskim promjenama, no neki su ipak posebno izloženi. Poljoprivreda se već suočava s posljedicama ekstremnih temperatura, suša i obilnih oborina koje izravno smanjuju prinose.

Turizam se, s druge strane, mora prilagoditi novim navikama gostiju.

– Zbog visokih temperatura gosti će mijenjati svoje navike i sve manje dolaziti tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci, rekla je Šćulac.

To znači da će turistički sektor morati produljiti sezonu i prilagoditi poslovne modele novim klimatskim okolnostima. Veliki izazovi čekaju i građevinski sektor, koji mora pronaći način za organizaciju rada na gradilištima tijekom ekstremnih vrućina, dok logistika i promet već osjećaju posljedice poremećaja uzrokovanih sušama i niskim vodostajima.

Energetska tranzicija nema alternativu, ali Hrvatska mora ubrzati

Poseban naglasak u razgovoru stavljen je na energetiku, sektor koji se već suočava s rastom potrošnje i pritiskom na proizvodne kapacitete.

– Energetska tranzicija, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena, nema alternativu. Međutim, Hrvatska mora strašno ubrzati taj proces, upozorila je Šćulac. 

Dodala je kako energetska tranzicija ne podrazumijeva samo gradnju novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana, nego mnogo širu transformaciju energetskog sustava.

Ključ hrvatske budućnosti: Moderna elektroenergetska mreža

Prema riječima potpredsjednice HGK-a, najvažniji dio energetske tranzicije zapravo je snažna i moderna elektroenergetska mreža koja će moći prihvatiti sve veći broj obnovljivih izvora energije.

Važnu ulogu imat će i baterijski sustavi za pohranu energije, koji bi višak energije proizvedene u sunčanim elektranama pohranjivali i vraćali u sustav kada je potrošnja najveća.

– Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije, zaključila je Marija Šćulac. 

NOVO.hr

foto: scr.hrt